Aja psihoterapija
Aja psihoterapija
  • Početna
  • O nama
  • Blog
  • Cene usluga
    • Individualna psihoterapija
    • Online psihoterapija
    • Psihološko savetovanje
    • Iskustvene grupe
  • Kontakt
  • ×
Aja psihoterapija

Dijagnoza u psihoterapijskom kontekstu

  • 18. decembra 2019.
  • by dejanvukic

Dijagnoza je pre svega deskriptivni iskaz kojim se izražava ono što primećujemo u sadašnjosti. Ipak, ona znači i iskoračenje iz sadašnjosti,  u tom smislu što podrazumeva obrasce i predikciju, čak i u najminimalnijem vidu. Osim toga, dijagnoza može i ne mora uključiti postavku o kauzalnosti. Dakle, dijagnostikovati znači proširiti sliku, pomeriti se od onoga što je vidljivo u sadašnjem trenutku do onoga što je uobičajeno.  Ovo uključuje šemu ne samo onoga što treba posmatrati, već i kako to posmatrati (Melnick i Nevis, 1997).

Postoji nekoliko ubedljivih razloga za dijagnostikovanje na jedan formalniji, uži i sistematičniji način. Prvo, dijagnoza nam daje mapu i opisuje mogućnosti daljeg razvoja neke osobe. Prema tome, terapeut profitira od te strukture – to jest, od kompasa koji pomaže da se organizuju informacije i obezbeđuje putokaze za navigaciju kroz ogromno polje podataka (Melnick i Nevis, 1997).

Evans i Gilbert , kao i relacioni psihoanalitičari, za dijagnostifikovanje koriste i stilove afektivne vezanosti. Klijentov i terapeutov dominantan stil afektivne vezanosti se ponovo odigrava u terapijskom odnosu.  Terapeut je potencijalno značajna figura za koju se klijent vezuje, tako da terapeut nudi priliku za ponovno roditeljstvo i korektivno emocionalno iskustvo: Terapeutova uloga je analogna majčinoj koja pruža detetu sigurnu bazu iz koje može da saznaje svet. Inicijalna dijagnostička formulacija terapeuta bi dakle bila usmerena na to koje su klijentove potrebe u terapijskom odnosu. Generalno, klijentima koji imaju anksiozno-izbegavajući stil vezivanja potrebna je dugotrajna i podržavajuća terapija dok je klijentima sa ambivalentnim stilom potrebna kratkotrajna terapija sa jasnom strukturom i granicama (Finlay, 2016).

U pokušaju da razumemo druga ljudska bića, većina psihoterapija se oslanja na opservaciju – dekskriprivne izjave o onome što je primećeno OVDE i SADA, uključujuci fizičku prisutnost, afekte, sadržinu – šta je rečeno, subjetkivno iskustvo – iskustvo terapeuta u relaciji sa klijentom, hipoteze – teoretski okvir (Evans i Gilbert, 2005).

Izvori:

Evans, K. R. & Gilbert, M. (2005) An Introduction to Integrative Psychotherapy. New York: Palgrave-Macmillan.

Melnick, J. i Nevis, S. N. (1997). Dijagnostikovanje u sada i ovde:ciklus iskustva i dsm-iv. British Gestalt Journal. Vo1.6, No.2, 97-106.

Finlay, L. (2016). Relational integrative psychotherapy: Engaging Process and Theory in Practice. Chichester, West Sussex: John Wiley and Sons Ltd.

  • Deli:
  • 9. februara 2021.
“Kada verujemo sebi, imuni smo na manipulacije drugih”. Šta znači termin “Geslajting”?
    • 1. decembra 2020.
    Kako ovladati spostvenom Senkom?
      • 25. oktobra 2020.
      Sta je Senka i kako nastaje?
        • 9. septembra 2020.
        Samopouzdanje
          • 11. avgusta 2020.
          Moć samoravnodušnosti
            • 8. juna 2020.
            Online savetovanje parova
              • 18. marta 2020.
              Kako da se nosimo sa strahom od korona virusa COVID-19?
                • 13. marta 2020.
                Razlika između brige, stresa i anksioznosti
                  • 18. decembra 2019.
                  Dijagnoza u psihoterapijskom kontekstu
                    • 6. decembra 2019.
                    Kako izgleda prvi susret kod psihoterapeuta?
                      • 5. decembra 2019.
                      Znaci da Vam je potrebna psihoterapija

                        Aja psihoterapija

                        Pratite nas i na socijalnim mrežama, učestvujte u zajedničkom radu i kontaktirajte nas ako imate pitanja vezana za naš rad.

                        Istražite

                        • Početna
                        • O nama
                        • Blog
                        • Cene usluga
                        • Kontakt

                        Kontakt

                        • 064-915-24-17
                        • ajapsihoterapija@gmail.com

                        Aja psihoterapija © Sva prava zadržana - 2019.  Studio Digital